Zemaljski muzej: Riznica koja čuva identitet Bosne i Hercegovine

U središtu Sarajeva, okružen vrtovima i monumentalnim paviljonima, smješten je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine – najstarija moderna muzejska institucija u zemlji, osnovana
davne 1888. godine. Ovaj muzej nije samo zgrada koja čuva predmete iz prošlosti; on je
čuvar identiteta, svjedok istorije i prostor u kojem se susreću znanje, nauka i kultura.
Od prahistorijskih nalaza, rimskih mozaika i srednjovjekovnih rukopisa, do etnoloških zbirki koje prikazuju bogatu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine – svaka postavka priča priču o kontinuitetu života na ovom prostoru.

U prirodnjačkom odjeljenju, posjetioci mogu vidjeti primjerke flore i faune koji svjedoče o raznolikosti prirode naše zemlje, dok arheološki paviljon otkriva slojeve civilizacija koje su ovdje ostavile svoj trag.

Sarajevska Hagada – priča o preživljavanju, vjeri i nadi
U srcu muzeja, iza posebno osigurane prostorije i pod kontrolisanim svjetlom, čuva se jedno od najvrednijih kulturnih blaga svijeta – Sarajevska Hagada.
Ova rukopisna knjiga, ispisana na pergamentu i ukrašena bogatim ilustracijama, potječe iz  14. stoljeća i pripada sefardskim Jevrejima koji su nakon protjerivanja iz Španije 1492.
godine našli utočište u Bosni.

Hagada sadrži tekst koji se čita tokom židovskog praznika Pesaha, ali ono što je čini 
posebnom jeste njena nevjerovatna priča o preživljavanju.Sarajevska Hagada u muzej je dospjela 1894. godine, kada ju je porodica Koen prodala
Zemaljskom muzeju. Tokom Drugog svjetskog rata, kustos muzeja Derviš Korkut spasio je Hagadu tako što ju je sakrio izvan grada, riskirajući vlastiti život. Ista knjiga preživjela je i ratne granate devedesetih, čuvajući simboliku otpornosti i zajedničkog naslijeđa Sarajeva.

Danas se Sarajevska Hagada izlaže samo povremeno, pod strogim uslovima čuvanja, a svaki njen prikaz izaziva ponos i divljenje.
Ona nije samo jevrejski dokument – ona je simbol bosanske duše: multikulturalne, hrabre i nepokolebljive.