Olimpijski muzej je jedan od najreprezentativnijih segmenata Olimpijskog komiteta BiH, koji učestvuje u razvijanju i afirmaciji olimpijskih vrijednosti i olimpijskog duha. Osnovan je odlukom Organizacionog komiteta XIV ZOI sa željom da trajno čuva uspomenu na organizaciju i realizaciju ove nezaboravne olimpijske manifestacije.
Zgrada Olimpijskog muzeja, kao “Mandića vila”, sagrađena je za sarajevskog advokata Nikolu Mandića 1903. Godine, po projektu Karla Paržika. U njoj je nekada bilo sjedište Američkog konzulata, a u novije vrijeme i Gradskog komiteta SK Sarajeva.
U fundusu Olimpijskog muzeja, pored značajnih dokumenata vezanih za organizaciju, pripremu i realizaciju XIV Zimskih olimpijskih igara, sve posjetioce očekuje i jedinstvena numizmatička kolekcija porodice Hasagić, koja se sastoji od 250 doniranih zlatnika izuzetne vrijednosti. Tu su i autentične skije nosioca srebrene olimpijske medalje, Jure Franka, kao i kaput predsjednika MOK-a J.A. Samarancha, koji je koristio za vrijeme Igara.
U Olimpijskom muzeju je, osim sjećanja na 1984. godinu i zimsku Olimpijadu u Sarajevu, postavljen dio eksponata sa prvog velikog višesportskog takmičenja u BiH, nakon Olimpijade “EYOF-a 2019 Sarajevo & Istočno Sarajevo”. Između ostalog, može se pogledati baklja sa kojom je zapaljen plamen na ceremoniji otvaranja, te takmičarske skije Esme Alić, sa kojima je nastupila na EYOF-u 2019. i ostvarila najbolji rezultat za bh. tim.
Nakon završetka rata, eksponati su privremeno izloženi u Olimpijskoj dvorani Zetra, gdje su bili čuvani sve do ponovnog otvaranja Olimpijskog muzeja u Sarajevu. U prisustvu princa Alberta II od Monaca, i prdstavnicima Međunarodnog olimpijskog komiteta, muzej je svečano otvoren 8. oktobra 2020. godine. Izloženi eksponati obuhvataju XIV Zimskih olimpijskih igara ‘84 i Olimpijskog festivala europske mladeži (EYOF) 2019., predstavljajući važan dio sportske i kulturne baštine Sarajeva.
Izbor Sarajeva za grada domaćina XIV Zimskih olimpijskih igara objavljen je 18. maja 1978. tokom 80. sjednice Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) u Atini. Gradovi protivkandidati bili su japanski Sapporo i švedski Geteborg. Nakon dva kruga glasanja Sarajevo je većinom glasova dobilo organizaciju ZOI 1984.
Latinska izreka Citius Altius Fortius – Brže, više, jače – predstavlja najpoznatiji Olimpijski moto. Prvi put je predstavljen na Olimpijskim igrama u Antwerpenu 1920. godine, a tvorac izreke je de Coubertinov pristalica, dominikanski kaluđer Henri Didon, koji je upravo ovim riječima započinjao časove tjelesnog odgoja.
