Restauratori: nevidljivi heroji koji spašavaju prošlost

Dok posjetioci prolaze muzejskim hodnicima, diveći se eksponatima, rijetko ko pomisli na
ljude koji su zaslužni što ti predmeti uopće postoje u takvom stanju.

Ti ljudi su restauratori – tihi čuvari prošlosti, majstori koji spajaju nauku, umjetnost i
strpljenje u misiji da sačuvaju ono što vrijeme, vlaga i zaborav neumorno brišu.
Njihov rad se rijetko vidi, ali rezultat se vidi svuda.

Svaki obnovljeni predmet, svaka restaurirana knjiga ili slika, iza sebe krije sate proučavanja, preciznog rada i nevidljivih odluka koje određuju granicu između popravke i profanacije.

Gdje počinje posao restauratora
Restaurator je, prije svega, istraživač.
Prije nego što dotakne predmet, on mora razumjeti njegovu historiju, materijal, način izrade i oštećenje.
U Zemaljskom muzeju BiH, na primjer, restauratori svakodnevno rade na predmetima starim i po nekoliko hiljada godina – od krhkih keramika do fosila.

Njihov zadatak nije da predmet učine „novim“, već da ga sačuvaju u sadašnjem obliku, da
spriječe njegovo daljnje propadanje, ali i da sačuvaju trag vremena.
Svaka ogrebotina, svaka pukotina ima svoj značaj – ona svjedoči o životu predmeta,
njegovom putovanju i sudbini.

Srce iza nauke
Restauracija nije samo tehnički posao – to je emocionalni susret s historijom.
Mnogi restauratori opisuju trenutke kada su, nakon mjeseci rada, ponovo otkrili boje slike za koje se mislilo da su izgubljene, ili kada su spasili rukopis koji je počeo nestajati pod
utjecajem vlage.

Ti trenuci su mješavina nauke i čiste ljudske emocije.
Restaurator mora biti strpljiv kao hirurg, ali i empatičan kao pripovjedač. Jer svaki predmet ima priču – a njegov zadatak je da joj produži život.

Nevidljiva borba sa vremenom
Ono što javnost rijetko vidi jesu uvjeti u kojima se kulturna baština čuva – promjene
temperature, vlaga, prašina, mikroorganizmi.

U takvim okolnostima, svaki predmet je poput pacijenta kojem treba stalna briga.
Restauratori koriste savremene metode: digitalnu analizu materijala, UV svjetlo za otkrivanje slojeva boje, mikroskopske alate i precizne hemijske formule.
No, pored tehnologije, ono što ih vodi je ljudska posvećenost.

Zahvaljujući njima, Sarajevo i Bosna i Hercegovina i dalje posjeduju originalne rukopise,
slike, arheološke nalaze i predmete koji bi inače nestali u tišini vremena.